Portreti / Portraits
PORTETI GRADONAČELNIKA
Po okupaciji BiH 1878. godine, tačnije već 20. augusta 1878, po naredbi austrougarske vlasti formirano je Općinsko vijeće Sarajeva, koje je činilo 6 pravoslavaca, 5 muslimana, 4 jevreja i 3 katolika, što je ujedno bio odraz multi-etničnosti Sarajeva.
Gradsko poglavarstvo je prvobitno bilo smješteno u zgradi na lijevoj obali Miljacke, u starom Zildžiluku, a od 1886. godine u Dženetića kući na Bistriku. Potreba za izgradnjom objekta vijećnice kao sjedišta gradske uprave iskazana je još 1880. godine, ali se sa njenom izgradnjom otpočelo tek 1892. godine.
Za prvog načelnika Gradske općine imenovan je Mustaj-beg Fadilpašić (1878.-1892.) U ovom periodu Sarajevo je doživjelo primjetne pozitivne promjene. Između Sarajeva i Ilidže je 1880. godine počeo saobraćati omnibus (vrsta kočija na konjsku zapregu), a pet godina kasnije Sarajevo je dobilo prvi tramvaj kojeg su vukli konji.
Godine 1882. otvoren je hotel Evropa, prvi moderni hotel u Sarajevu, a dvije godine kasnije i Grand hotel. Za vrijeme dok je Fadilpašić bio gradonačelnik u Sarajevu, osnovan je i Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine, kao najstarija institucija te vrste u BiH.
U vrijeme gradnje Gradske vijećnice od 1893. do 1899. godine, drugi po redu gradonačelnik Sarajeva bio je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak. On je bio istaknuti bošnjački političar, kulturni i javni radnik, književnik i publicist. U fokus svog zanimanja stavio je kulturu i tradiciju Bošnjaka. Rano je shvatio da je obrazovanje i modernizacija muslimanskog stanovništva jedini put spasa u nadolazećim burnim vremenima. Sakupljao je narodne poslovice, popijevke, priče, pjesmice i izdao dvije zbirke "Narodno blago" i "Istočno blago". Godine 1891. pokrenuo je politički list "Bošnjak".
Na zidovima ove prostorije se nalaze fotografije 33 bivših gradonačelnika našeg grada, sa njihovim imenima, godinama mandata i kratkim biografijama.
DRVENO STEPENIŠTE
U ovoj prostoriji možete vidjeti unikatno drveno stepenište koje na prvi pogled veoma podsjeća na mimber (propovjedaonicu) iz džamije, mjesto sa kojeg imam održava govor nakon namaza (obredne molitve) petkom i Bajram-namaza. Izrađeno od masivne hrastovine s bogatom orijentalnom ornamentikom i dekoracijama, ovo jedinstveno stepenište povezuje prvi i drugi sprat u istočnom krilu zgrade. (izbacen dio recenice koji ide na kraju teksta) Posebnost ovog prelijepog drvenog stepeništa je u tome da je ono jedino ovakve vrste u Vijećnici a inspiraciju za isto, arhitekta Aleksandar Vitek pronašao je u Kairu, u džamiji sultana Hasana II.
Ovo stepenište je u potpunosti bilo uništeno a obnovljeno je autentično po originalnoj tehničkoj dokumentaciji.